Razvoj medicinske znanosti i tehnologije dovodi do novih mogućnosti liječenja bolesnika što za posljedicu ima produžen očekivan životni vijek i time starenje populacije. Starenje populacije ima za posljedicu povećanje broja ljudi treće životne dobi što implicira i veći broj neuroloških bolesnika, prvenstveno oboljelih od neurovaskularnih i neurodegenerativnih bolesti. Razvoj telekomunikacijskih i informatičkih tehnologija doveo je do razvoja telemedicine koja je smanjila ograničenja u dostupnosti zdravstvene zaštite (bolesnicima u geografski teže dostupnim ili udaljenim područjima, teško pokretnim ili nepokretnim bolesnicima).

Telemedicinske usluge u neurologiji mogu biti redovne (dogovoreni redovni prvi pregledi kao i kasniji kontrolni pregledi) ili hitne (hitni pregledi bolesnika s moždanim udarom, epilepsijskim napadima, nejasnim poremećajima svijesti i/ili procjena potrebe za kompleksnim intervencijskim zahvatima).

Redovne telemedicinske usluge su namijenjene ambulantom liječenju, praćenju i savjetovanju bolesnika s kroničnim neurološkim bolestima. Najviše je bolesnika s neurovaskularnim bolestima odnosno bolestima krvnih žila koje opskrbljuju mozak koje je potrebno savjetovati i pratiti radi prevencije moždanog udara. Sa starenjem populacije sve je više bolesnika s neurodegenerativnim bolestima kao što su Parkinsonova bolest i Alzheimerova bolest. Jednu i drugu bolest karakterizira propadanje živčanih stanica. Kod Parkinsonove bolesti propadaju živčane stanice koje su odgovorne za motoričke funkcije. Zbog toga se prvo narušavaju motoričke funkcije i može se pojaviti drhtanje ili ukočenost. Kod Alzheimerove bolesti propadaju živčane stanice odgovorne za pamćenje i učenje, pa su kod ovih bolesnika prvi simptomi zaboravljivost i nemogućnost usvajanja novih informacija (jer je najviše narušeno kratkotrajno pamćenje i bolesnici se sjećaju svoje dalje prošlosti, ali ne i nedavnih događaja).

Kod mlađe populacije česte su epilepsija i multipla skleroza. Epilepsija je bolest koja je karakterizirana povremenim epilepsijskim napadajima koji se javljaju zbog nekontroliranog električnog izbijanja skupine živčanih stanica. Multipla skleroza je bolest nastala propadanjem ovojnice živaca na različitim mjestima unutar mozga i/ili leđne moždine što za posljedicu ima narušeno provođenje živčanih impulsa i pojavu simptoma bolesti ovisno o mjestu oštećenja (mišićna slabost, smetnje osjeta, vrtoglavica, smetnje vida i sl.).

Hitne telemedicinske usluge predviđene su za pregled bolesnika s moždanim udarom koji je hitno stanje. Moždani udar može nastati zbog začepljenja krvne žile ugruškom krvi uzrokujući odumiranje tkiva mozga koje ta žila opskrbljuje i tada kažemo da bolesnik ima infarkt mozga ili može doći do prsnuća krvne žile i izljeva krvi u mozak i tada govorimo o drugom obliku moždanog udara odnosno moždanom krvarenju. Sadržaj telemedicinske usluge će tada ovisiti o tehnološkoj opremljenosti pristupnog telemedicinskog centra. Ukoliko pristupni telemedicinski centar ima mogućnost slikovnog prikaza mozga (CT mozga) telemedicinska usluga može biti i započinjanje specifičnog liječenja ili procjena potrebe za kompleksnim intervencijskim zahvatima. Međutim, ukoliko to nije slučaj usluga će se ograničiti na savjet o općim mjerama liječenja bolesnika sa sumnjom na moždani udar i procjenu hitnosti i načina transporta u najbliži neurološki odjel radi dijagnostičke obrade i liječenja. Hitne telemedicinske usluge mogu biti korisne za zbrinjavanje bolesnika s epilepsijskim statusom (stanje kada epilepsijski napadaji slijede jedan za drugim, a bolesnik ne dolazi k svijesti) koji je također hitno stanje. Mogu se koristiti za procjenu drugih nejasnih poremećaja stanja svijesti kao i za procjenu potrebe za kompleksnim intervencijskim zahvatima. Važno je napomenuti da se telemedicinskim uslugama može smanjiti broj nepotrebnih upućivanja u bolnicu, a s druge strane može se unaprijediti kvaliteta liječenja kroničnih bolesnika. Primjena telemedicine danas je uvrštena u europske smjernice za liječenje moždanog udara.

Visokokvalitetni video-konferencijski sustavi se preporučuju za pregled bolesnika s preboljelim moždanim udarom na temelju NIHSS (National Institute of Health Stroke Scale).

Visokokvalitetni video-konferencijski sustavi se preporučuju za pregled bolesnika s akutnim moždanim udarom kojeg izvodi specijalist za moždani udar.

Teleradiološki sustavi (odobreni od FDA ili odgovarajuće organizacije) se preporučuju za analizu CT mozga kod bolesnika sa sumnjom na akutni moždani udar.

Analiza CT-a mozga preko teleradioloških sustava (odobreni od FDA ili odgovarajuće organizacije) koju izvodi specijalist za moždani udar ili radiolog, korisna je za identificiranje isključujućih čimbenika za trombolitičku terapiju.

EPILEPSIJA

Epilepsijski status je hitno stanje u neurologiji koje se često vrlo teško zaustavlja. Pravovremena konzultacija neurologa intenzivista putem video-konferencijskog sustava može pravilnim odabirom načina liječenja skratiti trajanje statusa koji nekad traje satima i ugrožava život bolesnika.

Najbolji način dijagnoze epilepsije je promatranje napadaja ili oslanjanje na opis osobe koja se zatekla u blizini bolesnika. Ovo je važno jer omogućuje neurologu postavljanje dijagnoze ili njenu reviziju, te naravno i korekciju terapije. Zbog svega navedenog uloga telemedicine postaje sve važnija u liječenju bolesnika s epilepsijom kao i u komunikaciji među bolnicama.

Hitne telemedicinske usluge u zbrinjavanju bolesnika s akutnim moždanim udarom i epilepsijom (epilepsijskim statusom) imaju svoje stručno i ekonomsko uporište.

Redovne telemedicinske i nadzorne telemedicinske usluge imaju važnu ulogu u praćenju i liječenju bolesnika s kroničnim neurološkim bolestima kao što su neurodegenerativne bolesti (npr. Parkinsonova bolest), demijelinizacijske bolesti (npr. multipla skleroza), paroksizmalne bolesti (npr. epilepsije), neuromišićne bolesti, glavobolje i razni kronični bolni sindromi. One također imaju značajno stručno uporište u sve većem broju stručnih članaka.

Potrebno je naglasiti da neurološki bolesnici često imaju različit stupanj invalidnosti što ih ograničava u svakodnevnim aktivnostima, pa i posjetama liječniku specijalistu, pogotovo ako se nalaze u udaljenim ruralnim područjima ili na otocima. Ekonomska isplativost korištenja telemedicine u neurologiji je jasna, pogotovo uzimajući u obzir činjenicu da ova skupina bolesnika često mora dolaziti na kontrolne preglede iz udaljenih područja. Ne treba zaboraviti da se korištenjem telemedicine u neurologiji i općenito u medicini omogućava jednaka dostupnost kvalitetne zdravstvene usluge svim bolesnicima.

Međunarodne preporuke:

A Review of the Evidence for the Use of Telemedicine Within Stroke Systems of Care A Scientific Statement From the American Heart Association/American Stroke Association Conclusion - This new statement provides a comprehensive and evidence-based review of the scientific evidence supporting the use of telemedicine for stroke care delivery organized by the stroke systems of care model. Stroke. 2009;40:2616.)© 2009 American Heart Association, Inc.

Class I recommendations Level of Evidence A 1. High-quality videoconferencing systems are recommended for performing an NIHSS-telestroke examination in nonacute stroke patients, and this is comparable to an NIHSS-bedside assessment. Similar recommendations apply for the European and Scandinavian Stroke scales (Class I, Level of, Evidence A). 2. The NIHSS-telestroke examination, when administered by a stroke specialist using high-quality videoconferencing, is recommended when an NIHSS-bedside assessment by a stroke specialist is not immediately available for patients in the acute stroke setting, and this assessment is comparable to an NIHSS-bedside assessment (Class I, Level of Evidence A). 3. Teleradiology systems approved by the FDA (or equivalent organization) are recommended for timely review of brain CT scans in patients with suspected, acute stroke (Class I, Level of Evidence A). 4. Review of brain CT scans by stroke specialists or radiologists using teleradiology systems approved by the FDA (or equivalent organization) is useful for identifying exclusions for thrombolytic therapy in acute stroke patients (Class I, Level of Evidence A).

Class I recommendations Level of Evidence B 5. When implemented within a telestroke network, teleradiology systems approved by the FDA (or equivalent organization) are useful in supporting rapid imaging interpretation in time for thrombolysis decision making (Class I, Level of Evidence B). 6. It is recommended that a stroke specialist using high-quality videoconferencing provide a medical opinion in favor of or against the use of intravenous tPA in patients with suspected acute ischemic stroke when on-site stroke expertise is not immediately available (Class I, Level of Evidence B). 7. When the lack of local physician stroke expertise is the only barrier to the implementation of inpatient stroke units, telestroke consultation via high-quality videoconferencing is recommended (Class I, Level of Evidence B). 8. Assessment of occupational, physical, or speech disability in stroke patients by allied health professionals via high-quality videoconferencing systems using specific standardized assessments is recommended when in-person assessment is impractical, the standardized rating instruments have been validated for high-quality videoconferencing use, and administration is by trained personnel using a structured interview (Class I, Level of Evidence B). 9. Telephonic assessment for measuring functional disability after stroke is recommended when in-person assessment is impractical, the standardized rating instruments have been validated for telephonic use, and administration is by trained personnel using a structured interview (Class I, Level of Evidence B). Class II recommendations 1. High-quality videoconferencing is reasonable for performing a general neurological examination by a remote examiner with interrater agreement comparable to that between different face-to-face examiners (Class IIa, Level of Evidence B). 2. Implementation of telestroke consultation in conjunction with stroke education and training for healthcare providers can be useful for increasing the use of intravenous tPA at community hospitals without access to adequate onsite stroke expertise (Class IIa, Level of Evidence B). 3. Compared with traditional bedside evaluation and use of intravenous tPA, the safety and efficacy of intravenous tPA administration based solely on telephone consultation without CT interpretation via teleradiology are not well established (Class IIb, Level of Evidence C). 4. Prehospital telephone-based contact between emergency medical personnel and stroke specialists for screening and consent can be effective in facilitating enrollment into hyperacute neuroprotective trials (Class IIa, Level of Evidence B). 5. Delivery of occupational or physical therapy to stroke patients by allied health professionals via high-quality videoconferencing systems is reasonable when in-person assessment is impractical (Class IIa, Level of Evidence B).