Telemedicinske usluge iz radiologije obuhvaćaju pružanje radioloških usluga na daljinu uporabom informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Radi se obično o pregledu radioloških snimaka ili slika (u daljnjem tekstu slikovni materijal) snimljenih na jednom mjestu, uz davanje nalaza i mišljenja na udaljenom mjestu.

Prvenstveni cilj uvođenja telemedicinskih usluga iz radiologije jest učiniti radiološke preglede pristupačnima u izoliranim i teško dostupnim područjima kao što su otoci i ruralna područja te zdravstvene ustanove s nedostatkom odgovarajućeg stručnog kadra.

Indikaciju za radiološki pregled postavlja doktor medicine. Ukoliko se indicirano i medicinski opravdano radiološko snimanje može obaviti na mjestu postavljanja indikacije (dostupnost inženjera medicinske radiologije i radiološkog uređaja), a radiolog koji bi pregledom slikovnog materijala dao pismeni nalaz i mišljenje nije dostupan ili je traženi nalaz i mišljenje subspecijalističke naravi što raspoloživi radiolog ne može sam riješiti, snimljeni slikovni materijal može se poslati telekonzultantu koji nakon toga u sustav šalje nalaz i mišljenje.

Suvremena radiologija postala je gotovo potpuno digitalna. To znači da se sav radiološki slikovni materijal (od konvencionalnih snimaka, CT-a i MR-a, do UZV pregleda) nalazi u digitalnom obliku. Sličan trend postoji i u Republici Hrvatskoj. Za radiologiju u telemedicini digitalizacija slikovnog materijala predstavlja nužan i nezaobilazan preduvjet. Osim toga, zbog zadržavanja standardiziranih uvjeta snimanja, razmjene, pregleda i pohrane radioloških slika nužno je da one budu u formatu propisanom DICOM standardom (engl. Digital Imaging and Communications in Medicine). DICOM standard osim formata radiološke slike propisuje i način na koji se slikovni materijal prenosi računalnim mrežama i pohranjuje na različitim medijima. Pri izradi sustava za radiologiju u telemedicini nužno je držati se svih odrednica DICOM standarda u svim koracima u pružanju teleradiološke usluge, a ne samo formata slike.

Za pohranu i pristup slikovnom materijalu u sustavu radiologije u telemedicini treba razviti centralni ili distribuirani PACS sustav (engl. Picture Archiving and Communication System) sa svim sustavima zaštite (sigurnosne kopije, autorizirani pristup) i u skladu sa DICOM standardom. Razvoj, održavanje i unapređivanje PACS sustava za potrebe radiologije u telemedicini su u nadležnosti Hrvatskog zavoda za telemedicinu što on može obavljati u suradnji s vanjskim suradnicima.

Kako bi se omogućilo neometano slanje i povezivanje radioloških upita, nalaza i mišljenja u telemedicini, osim PACS sustava potreban je i RIS sustav (engl. Radiology Information System) sa svim funkcionalnostima koje omogućuju autorizaciju, pisanje nalaza u standardiziranom formatu, izradu radnih lista, naručivanje, pristup ranijim radiološkim pregledima, ali i povezivanje s različitim drugim velikim medicinskim sustavima i bazama podataka, poput onih u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, kako bi što više informacija radiologu bilo dostupno pri interpretaciji nalaza.

Iz navedenog opisa informacijskih rješenja potrebnih za funkcioniranje radiologije u telemedicini proizlazi još jedan nužan uvjet - računalna mrežna infrastruktura dovoljne brzine prijenosa podataka za sve radiološke preglede koji se planiraju obavljati putem telemedicine.

Sva medicinska dokumentacija proizašla korištenjem sustava radiologije u telemedicini mora biti dostupna svima obuhvaćenima mrežom telemedicinskih centara kao i s njom povezanim računalnim sustavima.

U ustanovama u kojima postoje ili se predviđa postojanje tražitelja radiološke telemedicinske usluge, u kojima ujedno postoji i nekoliko radioloških modaliteta, nužno je postojanje lokalne mrežne infrastrukture putem koje će se slikovni materijal slati u sustav radiologije u telemedicini. Postavljanje i održavanje lokalne računalne mreže pojedinih ustanova uključenih u rad radiologije u telemedicini (tražitelja i telekonzultanta) u nadležnosti je tih istih ustanova prema uvjetima i uputama Hrvatskog zavoda za telemedicinu. Zbog nepostojanja međusobno povezanih zdravstvenih računalnih sustava pojedinih zdravstvenih ustanova u Republici Hrvatskoj, globalnog nacionalnog informacijskog sustava posvećenog zdravstvu, ali i standarda i zakonske regulative, a zbog potrebe dostupnosti medicinske dokumentacije pojedinog bolesnika u slučaju njegovog liječenja u nekoliko zdravstvenih ustanova ili potrebe drugog mišljenja, cjelokupan se radiološki pregled u telemedicini (slikovni materijal i nalaz s mišljenjem radiologa) mora bolesniku uručiti po završenoj radiološkoj telemedicinskoj usluzi na optičkom mediju (CD ili DVD), odnosno ako to nije moguće, mora se priložiti bolesnikovoj medicinskoj dokumentaciji. Ovo je obveza tražitelja radiološke telemedicinske usluge. Uz to, sav slikovni materijal i s njim povezani nalaz i mišljenje radiologa koji se produciraju korištenjem radiologije u telemedicini moraju se arhivirati onoliko dugo koliko je to propisano trenutno važećom zakonskom regulativom.

S tehničke strane uvođenje radiologije u telemedicinu se odvija u 4 osnovne faze:

  1. digitalizacija lokalnih zavoda/odjela radiologije s potpunim radiološkim poslovnim procesom,
  2. uvođenje komunikacijske infrastrukture i povezivanje lokacija,
  3. integracija rješenja radiologije u telemedicini u poslovne procese ustanova,
  4. centralni sustav s logikom upravljanja razmjene slikovnog materijala i nalaza između ustanova.

Radiologija u telemedicini donosi niz prednosti. Na početku je iznesena osnovna prednost - pristupačnost radioloških pregleda u izoliranim i teško dostupnim područjima. Ovo je od posebnog značaja u medicinski hitnim situacijama. Osim povećane kvalitete zdravstvene ponude korištenjem radiologije u telemedicini, kao i telemedicine uopće, za očekivati je i znatne uštede u zdravstvu, jer se ukidaju troškovi putovanja bolesnika do mjesta obavljanja radiološkog pregleda, što još više dolazi do izražaja kod kontrolnih i ponavljanih pregleda. Osim toga smanjuje se i broj dana bolovanja zbog obavljanja radioloških pregleda. Ukida se i potreba za povremenim ili honorarnim zapošljavanjem radiologa na tom području i njegovim putnim troškovima i eventualnim troškovima smještaja. Centralni sustav s logikom upravljanja razmjene slikovnog materijala i nalaza osigurava kontinuiranu dostupnost radiološkog slikovnog materijala svim ustanovama uključenim u telemedicinski sustav čime se postiže trenutna dostupnost slikovnog materijala ako se pacijent liječi u drugoj ustanovi, što je pogotovo bitno za hitne intervencije. Osim navedene prednosti postoji mogućnost usporedbe novog slikovnog materijala sa starim te u krajnjem slučaju pacijenta se ne treba ponovno izložiti zračenju ako već postoji traženi slikovni materijal. Svaka od navedenih prednosti rezultira velikom uštedom kako vremena tako i novca koji bi bio potreban da se ponovno provede dijagnostički postupak. Pogotovo se tu misli na nepotrebne dvostruke ili višestruke dijagnostičke postupke. Uvođenjem radiologije u telemedicinu, poglavito na hrvatske otoke, postiže se povećanje kvalitete cjelokupne zdravstvene ponude otoka, što i turističku ponudu tih istih područja čini sigurnijom, primamljivijom i konkurentnijom. Ne treba zaboraviti niti činjenicu da u trendu međunarodnog računalnog povezivanja zdravstva uvođenje telemedicinskih usluga iz radiologije čini Republiku Hrvatsku potencijalnim ponuditeljem takvih usluga i drugim državama.